Gubitak pasoša u inostranstvu - šta raditi?
Pročitaj višeObjavljeno: 23.10.2025 · 7 min

Od povreda kolena, glave ramena i drugih povreda na skijanju zaštitite se tako što ćete na stazi uvek biti zagrejani, sa odgovarajućom opremom, uz adekvatnu fizičku pripremu i skijanje započeti pri vremenskim uslovima koji ovu aktivnost i dozvoljavaju.
Skijanje je fantastična zimska avantura, ali svako ko se spušta niz stazu pre ili kasnije pomisli na rizike koje nosi ovaj sport. Povrede na skijanju mogu biti od sasvim blagih do onih koje zahtevaju ozbiljniji oporavak.
U nastavku saznajte više o najčešćim povredama, zašto do njih dolazi, šta da uradite ako se dogode, kao i zbog čega je posebno osiguranje za skijanje neizostavan deo svake ozbiljne pripreme.
Kolena trpe najveće opterećenje tokom skijanja: promene pravca, torzije i doskoci lako prebacuju silu na ligamente. Najčešće stradaju medijalni kolateralni ligament (MCL) i prednji ukršteni ligament (ACL), a česte su i povrede meniskusa.
Tipične situacije kada dolazi do povrede kolena na skijanju su gubitak ravnoteže u „plugu“, pokušaj podizanja nakon pada dok skije još klize, kao i uhvaćen vrh skije u ledenoj neravnini. Simptomi variraju od lokalnog bola i osetljivosti sa unutrašnje strane kolena, preko otoka u prvim satima, do blokade kolena i nemogućnosti potpunog opružanja.
Kod ovih povreda najvažnije je ne forsirati oslonac na nogu i što pre potražiti stručnu pomoć, jer neadekvatan odmor ili pogrešno zalečenje mogu produžiti oporavak na više meseci.
Glava je, čak i uz kacigu, izložena ozbiljnom riziku pri padovima ili sudarima. Povrede glave mogu varirati od manjih ogrebotina i modrica do potresa mozga, a u najtežim slučajevima i do ozbiljnih trauma koje zahtevaju hospitalizaciju.
Najčešće se dešavaju kada skijaš izgubi kontrolu na većoj brzini i udari u drugog skijaša, drvo ili tvrdu prepreku. Simptomi uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i dezorijentaciju. Ako se pojavi nesvestica, obavezno potražite lekarsku pomoć.
Pravovremena reakcija i upotreba zaštitne kacige značajno smanjuju rizik da povrede na skijanju imaju teže posledice.
Pri padu sa štapom u ruci, ručka deluje kao poluga koja „otvara“ palac unazad, što uzrokuje istegnuće ili pucanje ligamenta. Rezultat su otok, bol u bazi palca i slab stisak, a ponekad i potpuna nemogućnost da se drži predmet u ruci.
Ako se ne leči pravilno, ova povreda može preći u hronično stanje koje ograničava pokretljivost prsta. Zbog toga se preporučuje pregled odmah nakon povrede, čak i ako bol deluje podnošljivo. Preventivno, štapove treba držati opušteno, bez stezanja ručke, jer se time značajno smanjuje mogućnost ove česte vrste povreda na skijanju.
Ove povrede na skijanju nastaju pri padu na ispruženu ruku ili ako se štap zabode u sneg i telo nastavi da klizi napred. U takvim situacijama dolazi do iščašenja ramena, preloma ključne kosti, subluksacije zgloba ili preloma nadlaktične kosti.
Rameni zglob je vrlo pokretan, ali i nestabilan, pa svaki jači udarac može izazvati ozbiljan problem. Povređena osoba obično oseća jak bol i nemogućnost pomeranja ruke, a rame brzo otiče.
Kod sumnje na iščašenje ili prelom ne pokušavajte sami da „vratite rame“, već fiksirajte ruku u položaju koji najmanje boli i odmah potražite lekarsku pomoć. U preventivi se preporučuje lagano istezanje ramena i zagrevanje pre prvih spustova, naročito kod skijaša koji su imali ranije povrede.
Iako su današnje pancerice i vezovi znatno unapređeni, povrede skočnog zgloba i potkolenice i dalje se dešavaju. Najčešće nastaju kod doskoka sa lošom tehnikom ili pri prevelikom oslanjanju na petu, kada se stopalo iznenada izvrne.
Rezultat su uganuća, istegnuća ili prelomi, najčešće praćeni bolom, otokom i nemogućnošću oslonca. Kod ozbiljnijih slučajeva može doći do oštećenja mišića potkolenice ili tetiva, pa je neophodan period imobilizacije i rehabilitacije.
Redovno servisiranje vezova i poštovanje osnovnih pravila tehnike skijanja najbolja su zaštita od ovakvih povreda na skijanju.
Najčešći razlozi zbog kojih dolazi do povreda su:
Čest je i problem precenjivanja sopstvenih mogućnosti, što dovodi do pada samopouzdanja i brzih, nekontrolisanih pokreta. Povrede na skijanju najčešće se dešavaju u poslednjim satima dana, kada telo već pokazuje znake zamora.
Priprema treba da počne najmanje šest nedelja pre skijanja: vežbe za snagu i izdržljivost nogu, trčanje, bicikl i plivanje pomažu da se poveća stabilnost i izdržljivost zglobova.
Jednako važni su i fleksibilnost i istezanje, posebno mišića zadnje lože, kvadricepsa i listova. Servisirajte vezove, proverite kacigu, naočare i pancerice i uvek počnite prvu vožnju polako, kako bi se mišići i zglobovi zagrejali i spremili na opterećenje.

Najvažnije je zadržati prisebnost i odmah obezbediti prostor oko povređene osobe. Udarac ili pad na stazi može izazvati dodatne sudare, pa označite mesto nezgode pomoću štapova ili komada odeće kako bi drugi skijaši na vreme usporili.
Naizgled male povrede na skijanju ponekad zahtevaju duži oporavak, zato ih ne potcenjujte. Bol, otok ili ukočenost posle pada uvek treba proveriti kod lekara.
Kada odaberete odgovarajuću destinaciju za skijanje u inostranstvu koja je savršena za vas, ne zaboravite i da se finansijski zaštitite polisom putnog osiguranja.
Standardna polisa putnog zdravstvenog osiguranja ne pokriva nezgode na ski-stazi, jer se one svrstavaju u takozvane sportske rizike. Zbog toga je važno da prilikom ugovaranja putnog osiguranja naglasite da planirate skijanje ili druge sportove na snegu. Kada to učinite, dobro proverite da li je u pokrićima i skijanje. Samo ćete na taj način biti sigurni da će troškovi eventualnih povreda biti pokriveni.
Dodatno osiguranje za skijaše pokriva: troškove lečenja povreda, bolničko zbrinjavanje, dijagnostiku, terapije i nabavku lekova, a u težim slučajevima i helikopterski transport sa staze do bolnice.
Ako je neophodno, polisa može pokriti i medicinski transport nazad u zemlju prebivališta kada do povrede na skijanju dođe, što je posebno važno kod ozbiljnijih preloma ili operacija. Važno je znati i da osiguranje ne važi: ako se povreda dogodi van obeleženih staza, pod dejstvom alkohola ili prilikom bavljenja ekstremnim zimskim sportovima.
Kupovina osiguranja danas je jednostavna putem našeg sajta – polisu možete ugovoriti online u nekoliko klikova i odmah je dobiti na e-mail. Klikom na link uporedite cene za ski putno osiguranje različitih osiguravajućih kuća i u skladu sa vašim potrebama.
Cena polise zavisi od trajanja putovanja i visine pokrića, ali je uvek neuporedivo niža od potencijalnih troškova lečenja u inostranstvu. Samo jedan lekarski pregled na planini može koštati više nego čitava premija za desetodnevno osiguranje. Porodične polise često obuhvataju dvoje odraslih i do petoro dece i predstavljaju najisplativiji izbor za zajednički odmor.
Bez obzira na iskustvo, svako ko skija mora biti svestan rizika koje donose brzina, sneg i led. Pravilna fizička priprema, kvalitetna oprema i oprez na stazi čine razliku između lepog odmora i neprijatnog iskustva. Iako se mnoge povrede na skijanju ne mogu u potpunosti izbeći, mogu se ublažiti i brzo sanirati ako reagujete na vreme. Uz osiguranje koje pokriva ski-rizike, sigurni ste da će vaša avantura na snegu ostati upravo to, avantura, a ne skupa lekcija. Skijajte pametno, budite pažljivi i uživajte u zimskoj sezoni bez briga.
Osiguranik je najbolje mesto za upoređivanje cena i kupovinu osiguranja svih vrsta – istražite naš sajt i odaberite osiguranje koje je vama potrebno u samo par koraka, brzo, lako i jednostavno!
Gubitak pasoša u inostranstvu - šta raditi?
Pročitaj višeU slučaju gubitka pasoša u inostranstvu potrebno je u što kraćem roku obratiti se. . .
Izgubljeni prtljag - iskustva, procedura i kako se zaštititi?
Pročitaj višeIzgubljeni prtljag na aerodromu? Nažalost, nije retka pojava, ali ne brinite, nema razloga za. . .
Šta nije pokriveno putnim osiguranjem?
Pročitaj više