Čija je odgovornost kada otpadne fasada - Osiguranik.com

Šta kad otpadne fasada – da li je odgovoran svako od nas?

Iako državnih i društvenih stanova nema već dve decenije i većina nekretina je u ličnom vlasništvu, socijalistička svest nije mnogo odmakla kada je reč o vlasništvu nad svim onim delovima zgrade za kolektivno stanovanje koje ne čine stambene jedinice. Hodnici, fasade, krov, stepeništa, podrumi, podne, zidne i plafonske obloge, ugrađena instalacija i oprema… Sve to formalno nije deo našeg životnog prostora, ali jeste deo imovine o kojoj bi svi stanari zajedno trebalo da vode računa.

Delimičnu brigu o tome obezbeđujemo preko uplatnica Infostana u Beogradu, objedinjene ili posebne naplate komunalnim preduzećima u drugim gradovima Srbije. Međutim, u zavisnosti od paketa usluga, obezbeđene su u najboljem slučaju centralne instalacije i još po nešto.

Koliko je velika odgovornost stanara koji su pored toga što su vlasnici stanova, ujedno i vlasnici same zgrade, osetili su stanovnici jedne višespratnice na Novom Beogradu kada se nedavno odvalio deo fasade zgrade stare pola veka i oštetio dva automobila. Osiguranje nemaju, a jedan od oštećenih je stanar zgrade. Da su imali plaćenu polisu osiguranja koja košta u proseku oko 300 evra godišnje za celu zgradu, ne bi rizikovali tužbu. Ovako situacija je neizvesna.

Čija je odgovornost?

Iako je šteta načinjena, ne bi trebalo ni podsetiti kolika bi tek ona mogla biti da je otpala ledenica sa krova i pala na primer na dete, da se dogodila poplava zajedničkih prostorija i poplavila okolne ili stanove ispod ili procureo krov pa se voda slila niz celu vertikalu. I još brojne druge situacije koje se svakodnevno dešavaju. A kad se dese, već je kasno. Pogotovo u našim uslovima gde su zgrade itekako vremešne a one novije su nekad sumnjivog kvaliteta.

U svakom slučaju, kakva god šteta od zgrade u kojoj ste vlasnik stana nastane na trećim licima, odgovornost je skupštine stanara koja je dužna da vodi računa o tome.

Šta se podrazumeva pod osiguranjem zgrade?

Reč je o osiguranju stambenih zajednica od odgovornosti, koje podrazumeva građansko pravnu odgovornost stambene zajednice za štete usled smrti, povreda tela ili zdravlja, kao i uništenja stvari trećih lica usled neodržavanja odnosno nepravilnog održavanja zajedničkih delova zgrade kao i šteta nastalih od dela zgrade kada nije moguće utvrditi od kog dela zgrade potiče šteta.

Na žalost, taj vid osiguranja je malo zastupljen u Srbiji a prednosti su mu to što nadoknađuje štete na licima i stvarima koje mogu da proisteknu usled lošeg održavanja zgrade. U zimskim mesecima tipičan primer štete koja može nastati je čišćenje ledenica sa krova zgrade koje mogu da ozbiljno oštete parkiran automobili ili ne daj Bože da povrede nekoga.

Kolika je osigurana suma?

Osigurana suma je kroz pakete zajedničkog osiguranja zgrada do 5.000 evra. Za sva dodatna pitanja nas možete kontaktirati putem email adrese: info@osiguranik.com

Jelena Stjepanović

Jedan komentar na “Šta kad otpadne fasada – da li je odgovoran svako od nas?”

  1. Nikola kaže:

    U inostranstvu gde se redovno vodi racuna o tome kako fasada izgleda, u kakvom su stanju objekti, ovo nije ni tema. Samo kod nas se razmislja o tome da deo fasade moze npr. da padne na osobu. Imamo primere u svetu koje bi trebalo da pratimo, samo ne znam sta se ceka.

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *

10 − nine =

Prijavite se na našu mejling listu

Slaćemo vam najnovije vesti i najbolje ponude jednom u mesecu.